kem shtet


×
Rating : Rate It:
 
Post a comment
    Post Comment on Twitter
Comments:  
1 Favorites
irshad50,   favourited this   2 Years ago.
First Prev [1] Next Last



  Notes
 
 
1 : 1 Kemijsko biološke štetnosti mr. sc. Zlatko Jurac, viši predavac
2 : 2 1. Uvod Glavnu ulogu u profesionalnim bolestima imaju lijecnici, a sprecavanje nastajanja profesionalnih bolesti mogu uciniti kemicari i tehnolozi svojim poznavanjem tehnoloških procesa i svojstava tvari Najvažniji podaci o svakoj tvari svrstavamo redoslijedom : Fizicko kemijska svojstva Primjena Opasnosti (zdravlje, požar, reaktivnost) Osobna zaštitna oprema Prva pomoc Metode analize
3 : 3 2. Štetne tvari u industriji Def: Opasnim (štetnim) tvarima u industriji smatraju se one tvari koje zbog svojih svojstava (otrovnost, korozivnost, oksidativnost, zapaljivost, eksplozivnost i sl.) mogu ugroziti zdravlje, život ljudi i prouzrociti materijalnu štetu. Prema def. navedenoj u Pravilniku o MDK vrijednostima pod pojmom opasne tvari su sve one koje za vrijeme proizvodnje, rukovanja, transporta, skladištenja ili korištenja stvaraju infektivne, iritirajuce, zapaljive, eksplozivne, korozivne, zagušljive, toksicne ili druge opasne prašine, dimove, plinove, magle, pare ili vlakna u kolicinama koje mogu uzrokovati oštecenje zdravlja osoba ili mogu izazvati materijalnu štetu
4 : 4 Opasne tvari mogu biti: Štetne za zdravlje Zapaljive i eksplozivno opasne. Štetne tvari po zdravlje su one tvari koje su : Otrovne Nagrizajuce Zagušljive Nadražujuce Kancerogene Mutagene Fibrogene Radioaktivne Infektivne
5 : 5 2.1. Toksicno (otrovno) djelovanje To je svojstvo tvari da uzrokuje oštecenja organizma kad jednom u njega dospije. Hoce li neka tvar u organizmu štetno djelovati ovisi osim o fizikalnim, kemijskim i toksicnim svojstvima u prvom redu o kolicini te tvari koja je u odredenom vremenu ušla u organizam. Vrijeme djelovanja (izloženost) može biti akutna i kronicna, tj. da li doticna tvar djeluje: kratko vrijeme (minuta do nekoliko sati)- akutno ili dugotrajno (danima, mjesecima ili godinama)-kronicno
6 : 6 Kronicna toksicnost mora biti povezana sa kronicnom bolešcu iako joj uzrok može biti i akutno(kratkotrajno) trovanje, npr. teški metali, kancerogene tvari. Akutno djelovanje npr. cijanidi izazivaju teško otrovanje i smrt. Toksicno djelovanje može biti lokalno i sistemsko. Lokalno djeluje neka tvar kad ima štetne ucinke na pojedine dijelove organizma (oci, nos, grlo, koža, dijelovi dišnog ili probavnog sustava). Tada ne može doci do apsorpcije otrova. U slucaju kronicne izloženosti dolazi do apsorpcije štetne tvari a mjesto na kojem nastaje oštecenje nije u blizini mjesta kontakta. U mnogim slucajevima nastaje sistemsko i lokalno oštecenje organizma. Ispitivanja otrovnosti raznih tvari radi se na pokusnim životinjama!!!
7 : 7 Oznake tih istraživanja su: LD – primijenjena letalna doza koja uzrokuje smrt TD – toksicni ucinak LC – letalna (smrtonosna) koncentracija kad je udisana TC – toksicna koncentracija Kod unošenja rezultata važno je navesti vrstu pokusne životinje, nacin davanja kemijske tvari, vrijeme trajanja pokusa i slicno. LD50 – srednja smrtna(letalna) doza - to je kolicina ispitivane tvari za koju se ocekuje da ce uzrokovati 50% smrtnosti ispitivane populacije pokusnih životinja. LC50 – srednja smrtna(letaln) koncentracija – odnosi se na ispitivanje otrovnosti putem udisanja Jedinice za kolicinu ispitivane tvari su u ppm ili mg•m-3 Kad se ispitivana tvar udiše, odnosno miligram na kilogram tjelesne težine pokusne životinje. Nacini davanja otrovnih tvari (oralno, intravenozno, intramuskulatorno, itd…)
8 : 8 2.2. MDK, KDK i BGV Maksimalno dopustiva koncentracija (MDK) štetnih tvari je ona najviša granica koncentracije štetnih plinova, para i aerosola pri temperaturi od 20ºC i tlaku od 1013 mbara u zraku radnih prostorija i prostora ne dovodi do oštecenja zdravlja pri svakodnevnom osmosatnom radu uz normalne mikroklimatske uvjete i minimalno naprezanje. MDK se izražava: Za plinove i paru u ml*m-3 (ppm) Za otrovne prašine, dimove i magle mg*m-3 Za mineralne prašine u mg*m-3 ili brojem cestica m-3 Vrijednosti MDK mogu se izracunati iz ppm-a u mg*m-3 i obrnuto prema formulama: mg/m3 = M/22,04 * ml/m3 ml/m3 = 22,04/M * mg/m3 gdje je M = molna masa, 22,04 je molni volumen
9 : 9 KDK je ona koncentracija štetnih i opasnih tvari u kojoj djelatnik može bez opasnosti od oštecenja zdravlja biti izložen krace vrijeme i to najduže 15 minuta i ne smije se ponoviti više od 4 puta tijekom 8-satnog radnog vremena. Izmedu dvije izloženosti mora proci najmanje 60 minuta U pravilniku o MDK vrijednostima je navedeno 868 štetnih tvari kojima smo potencijalno izloženi na radnim mjestima, kao i vrijednosti za KDK ako su propisane. Kratice koje upotrebljavamo kod štetnih tvari : CA 1 – kancerogeno djelovanje za ljude CA 2 – kancerogeno djelovanje na životinjama SENZ – senzibilizacija IR-D – iritacija dišnih organa IN-Z – inertni zagušljivac RE-K – resorpcija putem kože IR-K – iritacija kože i sluzokože G-2 – preporucljiva zaštita u trudnoci G-1 – obvezatna zaštita u trudnoci
10 : 10 BGV je maksimalno dopustiva koncentracija štetne tvari koja djeluje u organizmu i odreduje se u odgovarajucem biološkom uzorku djelatnika profesionalno izloženih u 8-satnom radnom vremenu, a da ne dolazi do štetnih ucinaka po zdravlje. Biološke granicne vrijednosti su bioekvivalenti MDK Biološko nadziranje ne ukljucuje analizu radnog okoliša kojom se potvrduje izloženost djelatnika toksicnim tvarima na radnom mjestu, te ocjenjuje djelotvornost tehnickih uredaja za smanjenje onecišcenja. Za uspješan biološki monitoring tvari koja se odreduje moraju zadovoljavati neke preduvjete kao što su: Štetna tvar mora uci u tjelesne tekucine, Prisutnost štetne tvari mora biti proporcionalna razini vanjske izloženosti Apsorpcija Raspodjela Razgradnja i izlucivanje I popratni zdravstveni poremecaji moraju biti dobro poznati, i sl.
11 : 11 Biološke granicne vrijednosti za 38 kemijskih tvari otiskane su u tablici 2 pravilnika. Štetne tvari svrstane su po kemijskoj srodnosti, za svaku tvar postoje jedan ili više karakteristicnih pokazatelja koji se mogu odrediti u biološkom uzorku (krv, plazma, urin, izdahnuti zrak). Uz svaku kemijsku stvar stoji i CAS identifikacijski broj (Chemical Abstract Service Number) radi medunarodnog univerzalnog sporazumijevanja medu industrijskim toksikolozima i kemicarima.
12 : 12 MDK vrijednosti kako su propisane pravilnikom vrijede samo ako se na radnom mjestu pojavi onecišcenje od samo jedne štetne tvari. U praksi je to rijedak slucaj. U slucaju kada se desi da u radnoj atmosferi razina onecišcenja varira tijekom smijene primjenjuju se tzv. ‘vagane dnevne ekspozicije (VDE)’, ova vrijednost izracunava se tako da se zbroj produkata koncentracija i vremena izloženosti tim koncentracijama tijekom smjene podjeli sa osam. VDE = (konc1 * t1 + konc2 * t2 + … + koncn + tn) /8 gdje je t = trajanje ekspozicije u satima Za djelatnika nema opasnosti ako VDE vrijednost nije veca od MDK, a najviša koncentracija onecišcenja ne prelazi KDK vrijednost.
13 : 13 U slucaju da štetne tvari u smjesi djeluju na iste organske sisteme treba pretpostaviti njihovo aditivno djelovanje. Tada se ekspozicija smatra prihvatljivom ako zbroj razmjera izmjerene i maksimalno dozvoljene koncentracije svih onecišcenja ne prelazi vrijednost 1. Konc1/MDK1 + Konc2/MDK2 + … + Koncn/MDKn <=1 Jedan od predloženih nacina izražavanja nove MDK vrijednosti je da se MDK doticne tvari pomnoži izrazom 8/h * (24 – h)/16 gdje je h broj radnih sati na dan.
14 : 14 2.3. Sustav oznaka za klasifikaciju tvari sa obzirom na opasnost (dijamant opasnosti) Prema toj klasifikaciji opasnosti su svrstane u 3 kategorije u tzv. ‘Dijamantu opasnosti’: Opasnost za zdravlje - plava Opasnost od zapaljivosti - crvena Opasnost od nestabilnosti (reaktivnosti) - žuta Posebne napomene, kao npr. radioaktivnost, zabrana upotrebe vode i sl. – bijela Brojevi koji pokazuju utvrdenu kategoriju opasnosti smješteni su unutar znaka koji je za 45% zakrenuti kvadrat.
15 : 15 2.3.1. Opasnost za zdravlje Tu se podrazumijeva djelovanje neke štetne tvari koja uzrokuje privremeno ili trajno oštecenje ljudskog organizma. Postoje 5 stupnjeva škodljivosti (od 0 do 4) Stupanj škodljivosti 4 – pripisuje se tvarima koje uslijed vrlo kratke izloženosti mogu uzrokovati smrt ili vrlo trajna oštecenja. U ovu grupu spadaju tvari kojima se možemo izložiti samo sa specijalnom zaštitnom opremom.
16 : 16 Stupanj škodljivosti 3 – imaju tvari koje mogu izazvati privremeno ili trajno oštecenje organizma, cak i ako se pruži brza lijecnicka pomoc. U ugroženo podrucje smije se uci sa zaštitnom odjecom, obucom i izolacijskim aparatom za zaštitu dišnih putova. Stupanj škodljivosti 2 – imaju tvari koje mogu prouzrociti privremeno ili trajno oštecenje organizma ako se ne pruži lijecnicka pomoc. U onecišceno podrucje smije se uci samo sa zaštitnom opremom za dišne organe sa nezavisnim dovodom zraka
17 : 17 Stupanj škodljivosti 1 – imaju tvari koje izazivaju nadražaj kože ili dišnih organa ili samo manju oštecenost organizma ako se ne pruži lijecnicka pomoc. U ovu grupu ukljucene su tvari od kojih se zašticujemo noseci poboljšanu zaštitnu obrazinu sa izolacijskim aparatom. Tu spadaju tvari koje pri požarnim uvjetima razvijaju nadražujuce plinove i tvari koje nadražuju kožu ne razarajuci tkivo. Stupanj škodljivosti 0 – sacinjavaju tvari koje u požaru ne stvaraju vece opasnosti od obicne zapaljive klase A
18 : 18 2.3.2. Opasnosti od zapaljivosti Tvari opasne zbog zapaljivosti su one koje se pri atmosferskom tlaku i normalnoj temperaturi mogu lakše ili teže zapaliti i izazvati požar ili u uvjetima požara potpomagati njegov razvoj. Stupanj zapaljivosti 4 – pripisuje se tvarima koje pri normalnim uvjetima brzo i potpuno isparavaju ili se lako raspršuju i sa zrakom stvaraju zapaljive i eksplozivne smjese.
19 : 19 Stupanj zapaljivosti 3 – pripisuje se tvarima (krutinama i tekucinama) koje se mogu zapaliti na normalnoj temperaturi. Te tvari stvaraju eksplozivne smjese sa zrakom na gotovo svim temperaturama ili se pale u gotovo svim uvjetima. Stupanj zapaljivosti 2 – pripisuje se tvarima koje se moraju zagrijavati da bi se zapalile. Pod normalnim uvjetima stvaraju zapaljive smjese sa zrakom ali pri gorenju mogu razvijati pare u dovoljnoj kolicini da nastanu eksplozivne smjese sa zrakom. Stupanj zapaljivosti 1 – pripisuje se tvarima koje se moraju jako zagrijavati da bi se zapalile Stupanj zapaljivosti 0 – pripisuje se tvarima koje ne gore ako se zagrijavaju 5 minuta na 815,6ºC
20 : 20 2.3.3. Opasnosti od reaktivnosti (nestabilnosti) Ovu opasnost imaju tvari koje mogu kemijski reagirati sa drugim tvarima oslobadajuci energiju i mogu prouzrociti eksploziju. Stupanj reaktivnosti 4 – imaju tvari koje se eksplozivno raspadaju u normalnim uvjetima i po tim uvjetima su osjetljive na mehanicki udarac i lokalno pregrijavanje. Ako se ovakve tvari nadu u razbuktalom požaru ugroženo podrucje treba napustiti. Stupanj reaktivnosti 3 – pripisuje se tvarima koje se eksplozivno razgraduju ili eksplozivno reagiraju ali za pocetnu reakciju treba jaci inicirajuci izvor (zagrijavanje, udarac)
21 : 21 Stupanj reaktivnosti 2 – imaju tvari koje su nestabilne ili podliježu kemijskoj reakciji uz oslobadanje energije, ako se povisi temperatura ili tlak. Stupanj reaktivnosti 1 – vezan je za tvari koje su pri normalnim uvjetima stabilne, ali postaju nestabilne pri povišenoj temperaturi. Stupanj reaktivnosti 0 – tu spadaju tvari koje su kod normalnih uvjeta stabilne i koje kod povišenih temperatura ne reagiraju sa vodom
22 : 22 2.4. Otrovne tvari i zakonska regulativa u RH 2.4.1. Zakon o otrovima Prema ovom Zakonu otrovima se smatraju tvari prirodnog ili sintetskog podrijetla i proizvodi dobiveni od njih koji uneseni u ljudsko tijelo ili u dodiru s njima mogu ugroziti zdravlje i život ljudi ili štetno djelovati na okoliš. Otrovima se smatraju i tvari cijom razgradnjom ili uništavanjem nastaju otrovne tvari. Otrovne tvari mogu biti kemijski elementi i spojevi prirodnog ili sintetskog podrijetla kao i njihove smjese.
23 : 23 Ovaj zakon je donesen sa ciljem zaštite života i zdravlja ljudi i zaštite okoliša od štetnog djelovanja otrova. Njime se utvrduju uvjeti za obavljanje proizvodnje, prometa, uporabe i zbrinjavanja, kao i nadzor nad navedenim procesima. Zakon o otrovima definira da svako pakiranje otrova mora sadržavati upute sa slijedecim sadržajem: Fizikalni oblik ili formulacija otrova Nacin upotrebe Mjere zaštite na radu Simptomi otrovanja Nacin i sredstva za pružanje prve pomoci Nacin zbrinjavanja odnosno uništavanja neupotrjebljenog otrova i ambalaže Postupak za slucaj nesrece u zatvorenom prostoru i pri prijevozu Mjere zaštite okoliša od štetnog djelovanja Znacenje oznaka opasnost (T+, T,;Xn, Xi, C, E, O, F+, F i N), upozorenje R i obavješcivanje S
24 : 24 Uputa mora biti napisana jednostavno, razumljivo i latinicnim pismom. Prostorije i ormari u kojima se drže otrovi moraju biti zakljucani, a kljucevima raspolaže osoba koja rabi otrove i brine o njima. Na vratima prostorija i ormara u kojima se otrovi drže mora stajati natpis ‘OTROV’
25 : 25 2.4.2. Lista otrova koji se mogu stavljati u promet Objavljena je u NN 1999 (N.N., br.27/99) Na toj listi je 685 otrovnih tvari i njihovih smjesa. Uz genericko (trivijalno) ime cesto je navedeno i kemijsko (racionalno) ime te skupina u kojoj je otrov razvrstan (I., II., III) kao i važne oznake opasnosti upozorenja i obavješcivanja. Za tvari koje se nalaze na Listi otrova nije potrebno tražiti toksikološku ocjenu i odobrenje za upotrebu
26 : 26 2.4.3. Pravilnik o mjerilima za razvrstavanje otrova u skupine Preko kriterija stupnja otrovnosti i prema kancerogenim, mutagenim i reprodukcijskim toksicnim svojstvima, otrovi se u ovom pravilniku razvrstavaju: 1. Skupina kancerogena koja uzrokuje karcinom kod ljudi 2. Skupina karcinogena koja djeluju kancerogeno na pokusne životinje a može izazvati i karcinom kod ljudi 3. Skupina karcinogena cije je moguce kancerogeno djelovanje, ali nema dokaza da postoji opasnost kancerogenog djelovanja na ljude
27 : 27 Mutagene tvari su takoder svrstane u 3 skupine: 1. Skupine mutagenih tvari su one koje uzrokuju nasljedna genetska oštecenja kod ljudi 2. Skupina mutagenih tvari su one otrovne tvari koje imaju mutageno djelovanje na pokusne životinje i može uzrokovati nasljedna genetska oštecenja i kod ljudi 3. Skupina mutagenih tvari su oni otrovi kod kojih je moguce mutageno djelovanje ali ne postoji opasnost djelovanja na ljude
28 : 28 Tvari toksicne za reprodukciju svrstane su u: 1. Skupina reproduktivnih otrova su one tvari koje uzrokuju oštecenja ploda kod ljudi 2. Skupina tvari toksicnih za reprodukciju su one tvari koje oštecuju reproduktivne organe, odnosno plod kod pokusnih životinja, a može imati i jednako djelovanje kod ljudi. 3. Skupina reproduktivnih otrova su one tvari koje djeluju toksicno na reprodukciju ali nema dokaza da su opasne za ljude.
29 : 29 Prema stupnju otrovnosti tvari su svrstane u 3 skupine: U skupinu I. (T+, vrlo jaki otrov) spadaju otrovi: Cija je srednja smrtna doza (LD50, štakori oralno) ispod 25 mg*kg-1, štakori dermalno do 50 mg*kg-1 LC50 (štakori, 4 sata) do 250 mg*m-3 (prašine i aerosoli), odnosno 500 mg*m-3 (plinovi i pare) Za koje je dokazano da jednokratnim izlaganjem na navedenoj dozi mogu izazvati vrlo teška trajna oštecenja zdravlja ili smrt Za koje nema specificnog protuotrova niti je moguce uspješno lijecenje u slucaju trovanja
30 : 30 U skupinu II. (T, otrov) spadaju otrovi: Cija je srednja smrtna doza izmedu 25 – 250 mg*kg-1, 50 – 400 mg*kg-1 (štakori dermalno), LC50 (štakori, 4 sata) 250 – 1000 mg*m-3 (prašine i aerosoli), odnosno 500 – 2000 mg*m-3 (plinovi i pare) Za koje je dokazano da jednokratnim izlaganjem navedenoj dozi mogu izazvati vrlo teška trajna oštecenja ili smrt Koji spadaju u I. i II. skupinu kancerogenih, mutagenih ili toksicnih za reprodukciju
31 : 31 U skupinu III. (Xn, štetne tvari) spadaju otrovi: Cija je srednja smrtna doza izmedu 200 i 2000 mg*kg-1 Za koje je dokazano da kod jednokratnog izlaganja ovim dozama postoji rizik trajnog oštecenja zdravlja Za koje je dokazano da mogu izazvati reakcije preosjetljivosti dišnih putova Koje pripadaju III. Skupini kancerogenih, mutagenih i reproduktivnih otrova
32 : 32 3. Klasifikacija štetnih tvari 3.1. Fizikalna klasifikacija Prašine, dimovi, maglice, pare, plinovi Prašine su krute cestice razlicitog oblika i velicine koje su proizvedene rukovanjem drobljenjem brušenjem i raznim drugim mehanickim postupcima sa organskim i anorganskim tvarima. Prašina se u mirnoj atmosferi vremenom taloži pod utjecajem gravitacije. Dimovi su krute cestice nastale najcešce kondenzacijom para rastaljenih metala (npr. cink, kadmij) ponekad oksidiraju sa kisikom iz zraka.
33 : 33 Maglice (aerosoli) su sitne kapljice tekucine nastale kondenzacijom para ili na bilo koji nacin raspršivanjem tekucine u zrak. Pare su plinski oblik tvari koje se najcešce pojavljuju kao tekuca ili kruta tvar pri normalnoj temperaturi, mogu se ponovo kondenzirati sniženjem temperature ili povecanjem tlaka. Plinovi su cestice plinovite tvari (pri normalnoj temperaturi). U tekuci oblik se prevode snižavanjem temperature i povecanjem tlaka (kriticna temperatura je ispod 25ºC) Fizikalna klasifikacija je prakticna ali ne obuhvaca sve grupe tvari koje mogu biti štetne (radioaktivno zracenje, biološke štetnosti), a koje su važne za zdravlje ljudi u industriji
34 : 34 3.2. Fiziološka klasifikacija Primjenjuje se u toksikologiji i po njoj se štetne tvari i otrovi razvrstavaju prema njihovom djelovanju na organizam. Ovisi ne samo o vrsti tvari nego i o koncentraciji. Klasifikacija je sljedeca: I. Zagušljivci – onemogucavaju disanje, prema mehanizmu djelovanja dijele se na inertne (obicne) i kemijske zagušljivce. Obicni zagušljivci djeluju razrjedenjem kisika u zraku i na taj nacin otežavaju ili onemogucuju disanje. Normalni sadržaj kisika u atmosferi je oko 21%. Ako koncentracija padne ispod 18% pocinju poteškoce sa disanjem. Kod koncentracije 12 – 16% disanje je ubrzano, kucanje srca pojacano, koordinacija pokreta obicno poremecena.
35 : 35 Kod koncentracije 10 – 14% uzrokuju depresiju, jaki umor i teško disanje, a kod koncentracije kisika 6 – 10% dovodi do nesvjestice i smrti. Tu spadaju inertni plinovi, ugljicni dioksid, vodik, dušik, metan i etan. Kemijski zagušljivci se vežu na hemoglobin, onemogucavaju vezanje kisika sa željezom u krvi ili blokiraju enzime (citokrome) koji sudjeluju u prijenosu kisika putem krvi. Najpoznatiji kemijski zagušljivci su: ugljicni monoksid, cijanovodik, i sumporovodik.
36 : 36 II. Nadražljivci (iritansi) djeluju korozivno na tkiva, uzrokuju iritaciju i upalu sluznice ociju, nosa, grla i kože. Dijele se u 3 skupine: 1. Nadražljivci koji djeluju na gornje dišne putove i sluznice ociju (formaldehid, amonijak, klorovodik, sumporni-dioksid). Oni su najmanje štetni u grupi nadražljivaca jer svojim djelovanjem upozoravaju dok još nisu prouzrocili oštecenja u plucima. 2. Nadražljivci koji oštecuju gornje dišne putove i pluca (halogeni elementi, fosforni kloridi, dimetil sulfati) 3. Nadražljivci koji izrazito oštecuju pluca (fosgen, nitrozni plinovi, arsen - triklorid) Nadražujuce djelovanje najcešce pokazuju kiseline i lužine, jaka oksidirajuca sredstva i mnoga organska otapala.
37 : 37 III. Anestetici i narkotici djeluju na središnji živcani sustav Znaci djelovanja su: pospanost, opijenost, vrtoglavica, bezvoljnost, nesvijest, i u krajnjem slucaju smrt. Anestetska svojstva imaju : niži predstavnici homolognih nizova, alkana, alkena, alkina, alifatskih i aromatskih ugljiko-vodika, ketona, alkohola i estera. Najslabiji narkotici su esteri, a najjaci alkani Dijetileter dolazi po jacini izmedu alkana i alkena
38 : 38 IV. Sistemski otrovi su one štetne tvari koje oštecuju pojedine organe. Halogenirani ugljikovodici (ugljiktetraklorid, tetrakloretan) i neki aromatski nitro spojevi (trinitrotoluen) oštecuju jetru i bubrege. Benzen i u manjoj mjeri naftalen oštecuju koštanu srž i krv. Tvari štetne za živcani sustav su npr. metanol (ocni živac) te ugljikdisulfid i tiofen.
39 : 39 V. Ostale štetne tvari Fibrogene prašine: silicijdioksid i azbest Inertne prašine: ugljik Alergeni (uzrokuju alergijske reakcije): cvjetni pelud, drvena prašina, smole i neke organske prašine Infektivni mikroorganizmi (uzrocnici raznih profesionalnih bolesti)
40 : 40 3.3. Kemijske klasifikacije Osnovica ovih klasifikacija je kemijska grada pojedine štetnih tvari. Prednost ove podjele je cinjenica da tvari iste kemijske grupe posjeduju slicna svojstva. Ovdje su štetne i otrovne tvari obradivane prema kemijskim grupama.
41 : 41 4. Fizicko kemijska svojstva tvari i njihova važnost pri planiranju zaštite Atomska i molna masa – simbolom ili formulom, te imenom pomažu pri identifikaciji pojedinih tvari. Te vrijednosti su potrebne za preracunavanje težinske koncentracije u volumenu i obratno. Krutište (talište) - je ona temperatura kod koje tekuca tvar prelazi u krutinu (odnosno obrnuto).Vrijednosti su kod normalnog tlaka(100000 Pa).Promjenom tlaka mijenja se i krutište i talište. Pri prijelazu tvari iz tekuceg u kruto i obrnuto mijenja se volumen tvari(npr. voda snižavanjem temperature ispod 0ºC povecava volumen.
42 : 42 Smjesa etilenglikola i vode ima nižu tocku smrzavanja od vode - antifriz Poznavanje vrijednosti krutišta neke tvari važno je pri odabiranju mjesta i uvjeta za skladištenje kao i temperature pri radu. Ova vrijednost ukazuje i na temperaturu kod koje može zapaljiva kruta tvar postati zapaljiva tekucina sa svim dodatnim opasnostima na koje se mora obratiti pažnja.
43 : 43 Vrelište je ona temperatura kod koje neka tekucina pocinje vreti odnosno prelaziti u plinovito stanje. Ako imamo pojavu prelaska u paru samo na površini tekucine onda je to isparavanje. Što je temperatura viša isparavanje je brže i kad se tlak para iznad tekucine izjednaci sa atmosferskim tlakom nastaje vrenje. Vrelište je konstantna vrijednost za svaku tvar ali varira sa tlakom. Što je tlak viši više je i vrelište i obrnuto. Kod nekih tvari vrelište je proporcionalno brzini isparavanja
44 : 44 Brzina isparavanja – je odnos vremena potrebnog za isparavanje odredenog volumena tekucine prema vremenu potrebnom za isparavanje istog volumena neke standardne lako hlapive tekucine, npr. etera. Prema brzini isparavanja imamo : - brzo hlapiva otapala(brzina isparavanja ispod 10) - srednje brzo hlapiva otapala(brzina isparavanja 10-35) - sporo hlapiva otapala(brzina isparavanja iznad 35) Brzina isparavanja nam ukazuje na opasnost od trovanja ili eksplozije. Vrelište(brzina isparavanja) cesto je presudnija od otrovnosti (LD50) neke tvari ilustrira primjer : Otrovnost alkohola raste porastom molne mase,to znaci da je pentanol otrovniji od CH3OH, C2H5OH, C3H7OH, C4H9OH H
45 : 45 Medutim njegova brzina isparavanja (62) i vrelište(140 ºC) su tako visoke vrijednosti da mu je isparljivost slaba. U industriji gotovo nema slucajeva trovanja pentanolom, C5H11OH, a navedeni niži alkoholi su opasni po zdravlje u smislu trovanja udisanjem alkoholnih para. Prema tome kod procjene opasnosti neke tekucine (u smislu zapaljivosti) moramo uzeti u obzir oba podatka – i vrelište i brzinu isparavanja. Gustoca para – to je broj koji izražava koliko puta su pare neke tvari teže ili lakše od zraka cija je gustoca 1. Ta vrijednost je vrlo važna pri radu sa zapaljivim tekucinama i kod planiranja izrade ventilacije.
46 : 46 Kad su pare teže od zraka ventilacija se izvodi na dnu prostorije i obrnuto. Topljivost štetnih tvari – u vodi ima važnu ulogu u svojstvu otrovnosti. Što je neka otrovna tvar bolje topljiva u vodi, odnosno u tekucinama organizma, to je škodljivija.
47 : 47 5.Sigurni postupci pri radu sa štetnim tvarima 5.1. Rukovanje opasnim tvarima Rukovati mogu samo za to zadužene osobe, koje su upucene u sve rizike koji se mogu ocekivati od tih kemikalija i koje poznaju sigurne radne postupke. Ti djelatnici moraju takoder poznavati simptome trovanja doticnim tvarima, i moraju znati pružiti prvu pomoc. U slucaju nezgode trebaju odmah obavijestiti pretpostavljene osobe. Opasne kemikalije se u principu moraju upotrebljavati u najmanjim potrebitim kolicinama uz dobru ventilaciju. Treba izbjegavati stvaranje stvaranje maglice i prašine,i mora se izbjeci odsisavanje u radni prostor i atmosferu.
48 : 48 Kontejnere koji sadrže štetne tvari najsigurnije je prevoziti u kolicima sa zaštitnom ogradom da se sprijeci prevrtanje. Najprije je potrebno provjeriti ispravnost spremnika da nije oštecen, da ne propušta i da je dobro zatvoren. Pri prenošenju kontejnera otvor mora biti okrenut od osobe koja ga prenosi. Otvaraju se na stabilnoj radnoj površini koja se može lako cistiti. Ako postoji pretlak (lako hlapive tekucine ili stvaranje plinova uslijed raspada) najprije se odvrce jedan okret radi izjednacavanja unutarnjeg tlaka sa atmosferskim i nakon toga se oprezno otvara potpuno.
49 : 49 Kontejneri kad nisu u upotrebi trebaju biti zatvoreni i vidljivo oznaceni. Prazna ambalaža treba se pažljivo zbrinuti (potpuno isprazniti, ocijediti i zatvoriti). Pretakanje opasnih tekucina najbolje je raditi principom spojenih posuda, a nikako primjenom tlaka. Pretakanje kiselina i lužina se mora vršiti sa materijalima otpornim na koroziju. U blizini radnih mjesta gdje se radi sa opasnim kemikalijama trebaju postojati tuševi i ispiralice za oci. Preduvjeti dobro izvedene inženjerske zaštite su: zatvoreni procesi, dobra ventilacija, razredenje para zrakom, lokalno izvlacenje para i slicno.
50 : 50 Izbjegavanje nezgoda pri radu Za to je potrebno : - ispravno i dobro uocljivo oznacavanje opasnosti, - redovita kontrola radne atmosfere - primjena osobnih zaštitnih sredstava - educiranost - organiziranost i pažljivost kadrova koji rade s opasnim tvarima
51 : 51 5.2.Postupci u slucaju prolijevanja (prosipanja) Ako u zatvorenom prostoru dode do prolijevanja (prosipanja) vece kolicine štetne tvari ili iznenadnog veceg isparavanja, potrebno je odmah ukloniti sve osoblje iz tog prostora. Osposobljeni djelatnici koji dobro poznaju svojstva prolivene (prosute) štetne tvari opremljeni adekvatnom zaštitnom opremom najprije ce zaustaviti prolijevanje (isparavanje), zatim iskljuciti izvore paljenja(ako je tvar zapaljiva) i prozraciti otvaranjem prozora i vrata, te ukljucivanjem ventilacije. Nakon toga pristupa se dekontaminaciji.
52 : 52 Najcešce je potrebno sprijeciti otjecanje prolivene tekucine u kanalizaciju, ako je štetna za okoliš. Tekucinu treba posipati inertnim materijalom, kao što su pijesak, zemlja, piljevina (ako tvar nije zapaljiva), zatim pokupiti lopatom u bacve (200 l ) i deponirati ili spaljuje- Prolivenu kiselinu treba neutralizirati natrijevim-bikarbonatom, NaHCO3 , natrijevim karbonatom, Na2CO3 , (oprezno jer se razvija CO2 i nastaje pjena), gašenim vapnom, Ca(OH)2 ili vapnenom vodom. Prolivenu lužinu, npr. NaOH najcešce se ispire u bazene gdje se neutralizira kiselom vodenom otopinom.
53 : 53 Nakon svih ovih navedenih postupaka pod se opere vodom i sredstvom za pranje. 5.3.Zaštita zdravlja od štetnih tvari - dobri uvjeti rada - propisno rukovanje štetnim tvarima - razumno vladanje na radu - upotreba osobnih zaštitnih sredstava : - radno odijelo i adekvatna obuca (cizme ili cipele) - rukavice - štitnik za oci i naocale - cijevna maska ili izolacijski aparat
54 : 54 Ako se pri radu stvaraju štetne pare , maglica ili prašina treba zaštiti dišne organe. Za radnu prostoriju gdje koncentracija štetne tvari ne prelazi 2 vol %, a koncentracija kisika nije manja 16 vol %, može se za kratkotrajnu zaštitu upotrijebiti plinska maska sa obrazinom i odgovarajucim filterom (najduže 30 minuta) U atmosferi koja sadrži više od 2 vol % štetne tvari ili manje od 16 vol % kisika i kad je koncentracija opasne tvari nepoznata moraju se zaštiti dišni organi cijevnom maskom ili izolacijskim aparatom sa posebnim dovodom cistog zraka ili kisika.
55 : 55 5.4. Sigurni postupci pri pružanju prve pomoci Prije pružanja prve pomoci treba najprije sebe pravilno zaštiti – ne smije se ulaziti u onecišcenu prostoriju bez zaštite dišnih organa – cijevna maska ili izolacijski aparat Tek se tada unesrecene izvodi na cisti zrak i pruža prva pomoc prema potrebi. U slucaju ozbiljne nezgode treba što brže zvati lijecnika kojem treba dati sve podatke – vrijeme kad se dogodila nezgoda, mjesto nezgode i štetna tvar koja je uzrok nezgode.
56 : 56 Ako je disanje otežano treba davati kisik(samo strucna osoba),a ako je disanje prestalo daje se umjetno disanje Ako je unesrecena osoba u nesvijesti ne smije se ništa stavljati u usta, a prije davanja umjetnog disanja treba provjeriti da osoba nema ništa strano u ustima (ostatke hrane, zubnu protezu i sl.), koje treba izvaditi. Ako je štetna tvar prolivena po koži to mjesto treba isprati mlakom vodom. Nakvašenu odjecu treba odmah skinuti i ukloniti. Pri polijevanju vece površine kože pranje se obavlja pod tušem. Ako je štetna tvar npr. jaka anorganska kiselina preporucljivo je mjesto neutralizirati pranjem sapunicom.
57 : 57 Sapun ili neko drugo sredstvo za pranje se upotrebljavaju u slucaju kad štetna tvar nije topljiva u vodi (npr. benzen). Ako štetna tvar dospije u oci pere se blagim mlazom mlake vode držeci kapak otvoren dok ne prestane iritacija (najmanje 15-20 minuta) U slucaju gutanja opasne tvari iako su takve nezgode u industriji rijetke treba unesrecenom dati 2-3 dl vode. Najcešce se ne preporuca izazivati povracanje, pogotovo ako je progutana tvar nagrizajuceg svojstva (kiselina ili lužina). U težim slucajevima treba zvati lijecnika, a do tada unesrecenog treba poleci i utopliti. Lijecniku treba dati što više informacija o nezgodi (npr. koliko je vremena prošlo od dogadaja, te prirodu kemijske tvari – ime tvari, koncentracija i sl.)
58 : 58 6.PREDSTAVNICI KEMIJSKIH GRUPA OPASNIH TVARI U INDUSTRIJI 6.1. ANORGANSKE TVARI 6.1.1. METALI, METALOIDI I NJIHOVI SPOJEVI Kada se govori o toksicnosti metala, misli se na njihove IONE ili u vodi topive spojeve, jer se OTROVNO DJELOVANJE ocituje otapanjem TVARI u tjelesnim tekucinama. Ovo se ne odnosi na elementarni kadmij, Cd , koji otapa u vrlo slabim kiselinama i stoga je izuzetno opasan otrov
59 : 59 ARSIN, AsH3 Arsin, arsen(III)hidrid, vodikov arsenid, hidrid arsenida Kemijska grupa – hidridi CAS broj: 7784-42-1 Fizicko-kemijska svojstva : bezbojni plin, miris po cešnjaku i osjeti pri koncentraciji 0,26 – 0,62 ppm Molna masa 77,93 Vrelište -62,5ºC Krutište -117 ºC Gustoca para 2,7 (kod 20 ºC i za zrak=1) Vrlo topljiv u vodi (20 g / 100 ml)
60 : 60 PRIMJENA – U industriji; stvara se reakcijom sa vodikom u prisutnosti arsena pri procesima galvanizacije, elektrolize , kod razvijanja acetilena i sl. Kako su mnogi spojevi onecišceni arsenom, ovaj proces u industriji je dosta cest. OPASNOSTI - Opasnost po zdravlje – Stupanj škodljivosti 4 MDK 0,05 ppm ; 0,2 mg / m3 BGV ( za As i njegove anorganske spojeve): 0,93µmol/l (70 µg/l)(urin).ARSIN je jedan od najjacih otrova, veže se na hemoglobin i izaziva hemolizu-u težim slucajevima prestaje rad bubrega i vec nakon nekoliko dana slijedi smrt. Kancerogen je. U lakšim slucajevima javlja se umor, vrtoglavica, mucnina i povracanje.Ovi simtomi polako nestaju i dolazi do oporavka.
61 : 61 OPASNOST OD POŽARA – STUPANJ ZAPALJIVOSTI 4 Granica zapaljivosti : 4,5 – 64 vol% Treba izbjegavati iskre, otvoreni plamen i ostale izvore paljenja, te toplinske izvore, svjetlo i vlagu, jer mogu izazvati požar. Plin je teži od zraka i može se nakupiti na dnu prostorije. Požar se gasi raspršenom vodom REAKTIVNOST – STUPANJ REAKTIVNOSTI 2 Ako ARSIN, AsH3 , dode u blizinu plamena ili dode u dodir sa oksidansima, može nastupiti EKSPLOZIJA
62 : 62 OSOBNA ZAŠTITNA SREDSTVA Pri svim radnim postupcima, kada postoji mogucnost nastajanja ARSINA potrebno je : - dobro ozracivanje prostorija - cesto analiziranje radne atmosfere - radno osoblje osim osobnih zaštitnih sredstava mora nositi odgovarajuce zaštitne maske( za zaštitu dišnih putova ) PRVA POMOC Ako se posumnja na trovanje arsinom, AsH3, unesrecenog treba odvesti lijecniku.
63 : 63 KADMIJ, Cd, I ANORGANSKI SPOJEVI KADMIJA Kemijska grupa – metali CAS broj : 7440-43-9 Fizicko-kemijska svojstva : - srebrnobijeli metal, mekan, bez mirisa Atomska masa : 112,41 Vrelište : 767 ºC Krutište : 320,9 ºC Relativna gustoca : 8,64 Tlak para : 1,3 mbara (kod 394 ºC) 13,3 mbara (kod 484 ºC)
64 : 64 PRIMJENA Cd, - za dobivanje Cd spojeva, u proizvodnji boja, legura,alkalnih baterija(Ni.Cd),elektricnih instrumenata i žica. Upotrebljava se u galvanizaciji za zaštitu predmeta od žaljeza, bakra i celika, te u automobilskoj industriji. U industriji se najcešce upotrebljavaju spojevi kadmija : - oksidi - kloridi - hidroksidi - bromidi - cijanidi - sulfati - nitrati
65 : 65 OPASNOSTI – OPASNOST PO ZDRAVLJE Stupanj škodljivosti(za Cd-acetat izražen kao Cd) : 4 MDK (Cd, prašina i dim): 0,01 mg/m3 (CA 2) STEL (za Cd-prašinu i soli) : 0,2 mg/m3 (ACGIH) BGV (k): 0,09µmol/l ; 10 µg/l IDLH (kao Cd): 40 mg/m3 LD50 (za Cd-acetat): (štakori oralno) < 50 mg/kg LCLO (ljudi, 20 min.) : 39 mg/m3 Kadmij je kumulativni otrov, nakuplja se u bubrezima i jetri, izaziva rak, dakle kancerogen je.
66 : 66 Kadmij i njegovi spojevi su vrlo opasni otrovi, najcešca trovanja nastupaju uslijed udisanja prašine i dima, ili pare. Apsorpcija putem probavnog sustava i kože je slaba. Glavna mjesta oštecenja organizma su : - pluca - jetra - krv - prostata Znakovi trovanja udisanjem para ili prašine je nadraženost dišnih putova.Nakon par sati javlja se kašalj, bol u prsima i groznica. Kod visokih koncentracija nastupa smrt(plucni endem). Kod akutnog trovanja smrtnost je oko 15 %, a oporavak preživjelih je vrlo dug.Uz smetnje u disanju izlucuju se niskomolekularne bjelancevine i kasnije aminokiseline u mokraci
67 : 67 OPASNOST OD POŽARA - STUPANJ ZAPALJIVOSTI 2 Kadmij je teško zapaljiv, cak i u obliku prašine Medutim, prašina burno reagira sa jakim oksidansima te može izazvati eksploziju. Na visokoj temperaturi(izložen u plamenu) može se zapaliti. Prikladno sredstvo za gašenje požara je voda, H2O, a za manje požare suhi pijesak OSOBNA ZAŠTITNA SREDSTVA Radni prostori moraju biti dobro ventilirani i cesto se mora analizirati atmosfera,a djelatnici moraju zaštiti dišne organe PRVA POMOC – zvati lijecnika
68 : 68 KROM (VI) OKSID, CrO3 , kromna kiselina, anhidrid kromne kiseline, krom trioksid Kemijska grupa : metalni oksidi CAS broj : 1333-82-0 Fizicko-kemijska svojstva - Crveni kristali sa ljubicastim odsjajem, listici ili granule Molna masa : 99,99 Krutište : 196 ºC Vrelište : 250ºC Relativna gustoca : 2,7 Topljivost u vodi : vrlo dobra, 63g/100ml Higroskopan je i navlaci vlagu iz zraka
69 : 69 PRIMJENA – CrO3 se uotrebljava za dobivanje Cr – soli, u galvanizaciji, kromiranje kože, proizvodnju boja i filmova OPASNOSTI - OPASNOSTI PO ZDRAVLJE - Stupanj škodljivosti : 3 - MDK 0,05 mg/m3 (NIOSH : 0,001 mg/m3) - Kancerogenost : CA 2 (ACGIH : kancerogen A 1) - BGV(urin):65,27 mmol/mol kreatinina(30µg/g kreatinina) NACIN DJELOVANJA CrO3 je preko kože i udisanjem prašine ili aerosola. Nagriza kožu, sluznice ociju i dišnih putova. Ovisno o vremenu djelovanja i koncentraciji rezultat može biti kemijska opeklina, rana ili dermatitis.
70 : 70 Ako dospije u oci može uzrokovati upalu , ali i teže oštecenje. Udisanjem prašine ili para može se pojaviti kašalj, otežano disanje, glavobolja, bol u grudima. Edem pluca može potrajati i nakon što ostali simptomi izloženosti nestanu. Dokazano je da neki spojevi 6-valentnog Cr-a povecavaju smrtnost od raka dišnih organa(pojava u industriji kromata). OPASNOST OD POŽARA Stupanj zapaljivosti : 1 Krom(VI) oksid, CrO3 nije zapaljiv
71 : 71 OPASNOST OD EKSPLOZIJE Stupanj reaktivnosti : 1 U dodiru sa jako reduktivnim tvarima(Al, S, P) može uzrokovati paljenje i eksploziju. Na isti nacin je opasan u dodiru sa nekim organskim spojevima(glicerin, ulja, masti, etanol i slicno) Pri visokoj temperaturi razvija se kisik, O2, koji pomaže gorenje, stoga je preporucljivo prenosive spremnike s CrO3 ukloniti iz zone opasnosti
72 : 72 OSOBNA ZAŠTITNA SREDSTVA kod upotrebe CrO3 Oci treba zaštiti : - zaštitne naocale koje prianjaju uz lice Ruke štitimo gumenim rukavicama Lice štitimo plasticnim štitnicima Tijelo štitimo zaštitnom pregacom od plastike Obavezno moramo zaštiti dišne organe PRVA POMOC Poprskanu kožu treba dobro isprati sa puno vode. U slucaju gutanja, obavezno zvati lijecnika kao i pri ozbiljnim ozljedama ociju i kože.
73 : 73 OLOVO, Pb I ANORGANSKI SPOJEVI OLOVA Kemijsko ime : olovo, elementarno metalno olovo Kemijska grupa : metali CAS broj : 7439-92-1 FIZICKO-KEMIJSKA SVOJSTVA Metal , sivo plavkaste boje, mekan, lako se oblikuje Nema mirisa, atomska masa : 207,21 Faktor konverzije(25ºC) : 1 ppm=8,46 mg/m3 1 mg/m3 = 0,12 ppm Vrelište : 1740 ºC Krutište : 327,5 ºC
74 : 74 Gustoca : 11,35 - Gustoca para : 7,14 - Napon para (973ºC) : 1,3 mbara Topljivost u vodi : netopljiv ( topljiv u HNO3) PRIMJENA OLOVA, Pb Olovo i njegovi spojevi upotrebljavaju se u : - kemijskoj industriji - u procesima halogenacije, sulfonacije, ekstrakcije - u izradi opreme otporne na koroziju - kao materijal za zaštitu od X-zraka i ºC nuklearnog zracenja - u proizvodnji boja, akumulatora i sl.
75 : 75 OPASNOSTI OPASNOSTI PO ZDRAVLJE Stupanj škodljivosti : 3 MDK : 0,1 mg/m3 (kao ukupno olovo) (olovo(II)-arsenatCA-1), olovo(II)-kromat CA-2) - IDLH : 100 mg/m3 (kao Pb) - LD50 (za ljude oralno): 0,5 – 5 g/kg (za Pb(II)-acetat) Trovanje olovom u industriji nastaje udisanjem para, dima ili prašine. Olovo kumulativni otrov koji se nakuplja u tijelu, a odlaže najviše u kostima, ali i u drugim tkivima. Djeluje toksicno na krvotok, na središnji i periferni živcani sustav.Oštecuje bubrege, srcanožilni i probavni sustav
76 : 76 Ima mutageno i kancerogeno djelovanje. ZNACI TROVANJA mogu biti umor, glavobolja, zatvor, bolovi u kostima i mišicima, poremecen san i pomanjkanje apetita. U tom stadiju moguc je potpun oporavak, ako se unesreceni ukloni iz otrovane atmosfere. U uznapredovalom stadiju trovanja, može se pojaviti anemija, jaki bolovi u trbuhu, zatvor, te mucnina i povracanje. Djelovanje na središnji živcani sustav ispoljava se jakim glavoboljama i grcevima, te mucnina i povracanje. Prema EPA(Environment Protection Agency) Agenciji za zaštitu okoliša škodljivi za zdravlje su anorganski olovni spojevi : acetat, arsenat, klorid, fluoroborat, fluorid, jodid, nitrat, stearat, sulfat, sulfid i tiocijanat.
77 : 77 OPASNOST OD POŽARA Metalno olovo nije zapaljivo Neki anorganski spojevi Pb-a (nitrit, nitrat, klorat, bikromat) mogu djelovanjem topline ili udarca, te u kontaktu sa redukcionim tvarima izazvati eksploziju. Ako požar zahvati skladište u kojem je Pb ili Pb-spojevi, prikladno sredstvo za gašenje je voda. Pri požaru mogu se razviti toksicni dimovi olovnog oksida.
78 : 78 OSOBNA ZAŠTITNA SREDSTVA Pri radu sa olovom, te olovnim spojevima i proizvodima treba nositi odgovarajuca osobna zaštitna sredstva, ovisno o prirodi rada i uvjetima rada. PRVA POMOC U slucaju dodira Pb ili Pb-spojeva sa kožom mjesto dodira treba što prije oprati sa vodom i sapunom. Kod dodira sa ocima treba ispirati blagim mlazom vode držeci kapak otvoren( barem 15 min.).Istovremeno treba zvati lijecnika. U slucaju udisanja olovnih para unesrecenog treba uputiti u bolnicu.
79 : 79 ŽIVA, Hg I ANORGANSKI SPOJEVI ŽIVE Živa, Hg, tekuce srebro, elementarna živa, metal Kemijska grupa : metali CAS broj : 7439-97-6 FIZICKO-KEMIJSKA SVOJSTVA Srebrno bijela, teška tekucina bez mirisa Atomska masa : 200,59 Vrelište : 356,72 ºC Krutište : -38,87 ºC Relativna gustoca : 13,6 Gustoca para : 6,9 Pritisak para : 16 x 10 – 4 kPa (Hg potpuno isparava kod sobne temp.). – Hg netopiva u vodi( topiva u HNO3 )
80 : 80 PRIMJENA Živa i njeni anorganski spojevi upotrebljavaju se : Za proizvodnju razlicitih mjernih instrumenata U elektroindustriji U kemijskoj i farmaceutskoj industriji U proizvodnji amalgama U procesima elektroliticke proizvodnje klora OPASNOSTI OPASNOST PO ZDRAVLJE Stupanj škodljivosti : 3 BGV(za Hg-K) : 30µg/l (0,15 µmol/l) MDK=0,05 mg/m3 IDLH : 10 mg/m3
81 : 81 Elementarna živa djeluje otrovno u obliku para ili vrlo sitnih kapljica(u prašini).Živa se može apsorbirati i kroz kožu cime se povecava ukupna izloženost. Narocito su opasni Hg-spojevi koji su topljivi u vodi. Topljive su u vodi Hg(II)-soli i posebno otrovne : Hg(II)-klorid, Hg(II)-nitrat, Hg(II)-acetat, Hg(II)-cijanid, Hg(II)-sulfat, Hg(II)-tiocijanat. U organizam mogu dospjeti udisanjem, kroz kožu ili gutanjem. Glavni organi koje oštecuje Hg i Hg-spojevi su : dišni organi, koža, oci, bubrezi i centralni živcani sustav
82 : 82 Znaci trovanja su : kašalj, bol u grudima, teškoce pri disanju, drhtanje mišica, nesanica, glavobolja, umor, pojacano izlucivanje sline, gubitak apetita i probavne smetnje. Znaci trovanja ne javljaju se odmah. U slucaju jednokratnog izlaganja velikim koncentracijama žive može se pojaviti jaka razdražljivost, uzbudenje i delirij s halucinacijama. Klasicni znaci kronicnog trovanja Hg-spojevima su povecana razdražljivost i drhtanje mišica. Bilo da su akutna ili kronicna trovanja posljedice mogu biti ozbiljna oštecenja organa,( npr. bubrezi ). Kronicno trovanje živom trajno oštecuje živcani sustav
83 : 83 OPASNOST OD POŽARA Stupanj zapaljivosti : - Elementarna živa nije zapaljiva, ali neki njeni spojevi (oksicijanid, fulminat) mogu eksplodirati djelovanjem topline ili udarca. REAKTIVNOST Stupanj reaktivnosti : - Reagira sa mnogim metalima (osim Fe) stvarajuci amalgame. S alkalnim metalima (Na, K, Rb, Cs, Fr ) reakcija je egzotermna, što može uzrokovati požar. Ako požar zahvati skladište žive ili živinih spojeva, prikladna sredstva za gašenje su voda ili CO2
84 : 84 OSOBNA ZAŠTITNA SREDSTVA Zbog velike otrovnosti Hg i Hg-spojeva prostorije u kojima se nalaze te tvari moraju biti odijeljene od drugih prostorija. Pod i zidovi moraju biti glatki i izradeni od nepropusnog materijala; rubovi na podu trebaju biti malo uzdignuti, a uglovi zaobljeni. Pod i zidove treba redovito i temeljito cistiti. Radne površine moraju biti glatke, bez pukotina i udubina, s malim nagibom koji vodi prema žlijebu koji vodi prosipani materijal u bocu napunjenu vodom. Osobe koje tu rade moraju nositi osobna zaštitna sredstva Djelatnici moraju proci sistematski lijecnicki pregled.
85 : 85 PRVA POMOC Nakon trovanja Hg – spojevima zbog ozbiljnosti otrova treba što prije odvesti lijecniku Nakon gutanja Hg – spojeva mora se ODMAH izazvati povracanje (pijenjem vece kolicine mlake slane vode) Nakon toga unesrecenom se daje mlijeko, bjelanjak jajeta ili aktivni ugljen.
86 : 86 6.1.2. HALOGENI ELEMENTI I FOSGEN Svi halogeni elementi, F2, Cl2, J2, Br2 i Astat su iznimno otrovne tvari, stupanj škodljivosti 4 (osim za Br2 koji je 3). Jaka su oksidacijska sredstva, razaraju tkivo Visoke koncentracije halogena u atmosferi oštecuju pluca Halogeni djelu kao IRITANSI .
87 : 87 KLOR, Cl2 Kemijsko ime : klor , molekularni plinoviti klor Kemijska grupa : halogeni elementi, CAS broj : 7782-50-5 FIZICKO-KEMIJSKA SVOJSTVA Zelenkasto-žuti plin, prodornog i oštrog mirisa(u zraku se osjeti vec kod 0,06 ppm) Molna masa : 70,906 Krutište : -101ºC - Vrelište : -35 ºC Relativna gustoca : 3,214 - Gustoca para : 2,5 Tlak para : 638,4 kPa (pri 20 ºC ) Topljivost u vodi : slabo topljiv (0,7g/100g H2O kod 20 ºC )
88 : 88 PRIMJENA Upotrebljava se za proizvodnju kloriranih organskih i anorganskih spojeva Služi kao sredstvo za bijeljenje u papirnoj i tekstilnoj industriji Za proizvodnju pesticida, rashladnih tvari, plasticnih masa, ljeoila, farmaceutskih proizvoda, kao bjelilo u kucanstvu, za dezinfekciju itd
89 : 89 OPASNOSTI OPASNOSTI PO ZDRAVLJE Stupanj škodljivosti : 4 MDK : 0.5 ppm ; 1,5 mg/m3 KDK : 1 ppm ; 3 mg/m3 IDLH : 10 ppm LC50 (štakori) : 293 ppm(1 sat) KLOR snažno nadražuje nos, grlo i gornje dišne putove. Koncentracije 0,2 – 1 ppm mogu izazvati kašalj i otežano disanje. Koncentracije iznad 30 ppm uzrokuje jaki kašalj, osjecaj gušenja, bolove u prsima i povracanje Duže izlaganje rezultira bronhitisom i nakuplanje tekucine u plucima.
90 : 90 - Nekoliko udisaja u atmosferi koncentracije 1000 ppm može prouzrociti smrt. Visoke koncentracije klora u radnoj sredini uzrokuju jaku iritaciju kože, koja se osjeca kao pecenje. Pojavljuje se crvenilo i plikovi. Dodir sa tekucim klorom izaziva ozebline. Klor je opasan iritans za oci.Izaziva jako pecenje i suzenje. Dodir sa tekucim klorom može uzrokovati sljepocu. Dugotrajna izloženost koncentraciji od 5 ppm uzrokuje dišne probleme, upalu sluznice nosa i nagrizanje cakline zuba. Koncentracija u prosjeku 0,15 ppm nije štetna po zdravlje
91 : 91 OPASNOST OD POŽARA Stupanj zapaljivosti : 0 Klor ne gori, ali podržava gorenje REAKTIVNOST Stupanj reaktivnosti : 1 Sa nekim tvarima klor stvara eksplozivne smjese (vodik, acetilen, etan, eten, amonijak), a reakcije su egzotermne. Klor je jako oksidirajuce sredstvo te u dodiru s reducensima uzrokuje eksploziju(npr.hidrazin, hidroksilamin) Za gašenje požara u okolini spremnika klora upotrebljava se voda. Ako je požar zahvatio spremnik, treba pri gašenju nositi potpunu i nepropusnu zaštitnu opremu uz zaštitu dišnih organa.
92 : 92 OSOBNA ZAŠTITNA SREDSTVA Zaštita dišnih organa : - do 5 ppm : plinska maska s filterom za klor ili aparat sa spremnikom zraka - do 10 ppm : respirator s kontinuiranim dovodom svježeg zraka - za ulazak u onecišceno podrucje, kad koncentracija klora nije poznata preporuca se upotreba respiratora s potpunom zaštitom lica sa spremnikom zraka pod tlakom. PRVA POMOC – U slucaju nezgode s klorom treba prvu pomoc pružiti što prije i pozvati lijecnika
93 : 93 BROM,Br2 Kemijsko ime : brom , molekularni brom Kemijska grupa : halogeni elementi, Br2 CAS broj : 7728-95-6 FIZICKO-KEMIJSKA SVOJSTVA - gusta tamnocrveno-smeda dimeca tekucina - zagušljiva mirisa(osjeti se vec kod 0,01 ppm, a prepoznaje kod 1 ppm) - molna masa : 159,88 - krutište : -7,25ºC - vrelište : 58,8 ºC - relativna gustoca : 3,11 - gustoca para : 5,5 - tlak para : 172 mg Hg Topljivost u vodi: topljiv(4g/100 ml)
94 : 94 PRIMJENA Brom se upotrebljava u organskoj, kemijskoj i farmaceutskoj industriji kao sirovina u sintezi mnogih spojeva Služi za izbjeljivanje u tekstilnoj industriji, te u fotografskoj i vojnoj industriji. OPASNOSTI OPASNOST PO ZDRAVLJE Stupanj škodljivosti : 3 MDK=0,1 ppm; 0,7 mg/m3 KDK=0,3 ppm; 2 mg/m3 IDLH= 3 ppm LD50<50 mg/kg Letalna(smrtonosna) doza za odraslog covjeka je 1 ml. Pare broma nadražuju oci, nos i grlo. Ako ih se udiše izazivaju kašalj, teško disanje, a u težim trovanjima gubitak svujesti. Kod viših koncentracija dolazi do trajnih posljedica oštecenja ociju i pluca. Tekuci Br2 u kontaktu s kožom izaziva opkline
95 : 95 OPASNOST OD POŽARA Stupanj zapaljivosti : 3 Brom ne gori, i njegove pare sa zrakom ne stvaraju zapaljive smjese. REAKTIVNOST Stupanj reaktivnosti : 0 Iako je brom stabilan pri normalnoj temperaturi, zbog toga što je jako oksidativno sredstvo može reagirati eksplozivno s reduktivnim tvarima(acetilen, acetaldehid, vodik, amonijak, Na-karbid i drugi) i lako zapaljivim tvarima (drvena piljevina, strugotine nekih metala, fosfor) U slucaju požara spremnike Br2 treba ukloniti iz zone opasnosti ili hladiti polijevanjem vodom.
96 : 96 Širenje para broma sprecava se polijevanjem raspršenom vodom. Kod gašenja požara – potpuna zaštita radi otrovnih plinova. OSOBNA ZAŠTITNA SREDSTVA - Gumene rukavice, zaštitne prianjajuce naocale nepropusne za plin Gumene cizme i gumena zaštitna pregaca (ili odijelo) Prikladan uredaj za zaštitu dišnih organa(izolacijski aparat s posebnim dovodom zraka-kisika) i zaštitu glave. PRVA POMOC – brom iz ociju i sa kože ispire se vodom i vodenom otopinom NaHCO3. U slucaju gutanja Br2 treba dati mlijeko bez izazivanja povracanja.Kod težih slucajeva treba zvati lijecnika, ili otpremiti unesrecenog lijecniku.
97 : 97 JOD, J2 elementarni jod, Kemijska grupa-halogeni element CAS broj 7553-56-2 FIZICKO-KEMIJSKA SVOJSTVA Kristal, sivkasto-crn do ljubicast metalnog sjaja Iritirajuci karakteristicni miris Molna masa : 253,8 Krutište : 114ºC Vrelište : 184 ºC Relativna gustoca : 4,93 Gustoca para : 8,75 Tlak para : 0,3 mm Hg Topljivost u vodi : vrlo slabo (0,03 g/100 ml) PRIMJENA – u organskoj i farmaceutskoj industriji za dobivanje joda, takoder u analitickoj kemiji kao reagens, te u madicini kao antiseptik.
98 : 98 OPASNOSTI OPASNOST PO ZDRAVLJE Stupanj škodljivosti : - MDK : 0,1 ppm; 1 mg/m3 IDLH : 2 ppm Pare joda djeluju jako nadražujuce(jace nego Cl2 i Br2). Koncentracija joda od 0,1 ppm se može podnijeti, dok vec pri 0,15 ppm joda u zraku disanje je otežano, a koncentracije od 1 ppm su vrlo nadražujuce. Znaci trovanja su : - težina u prsima - bol u grlu - glavobolja Izloženost višoj koncentraciji rezultira otežanim disanjem, nakupljanjem vode u plucima(tek nakon par sati) i smrt.
99 : 99 Kristalni jod ili koncentrirana tekucina djeluje vrlo nadražujuce na kožu. Može uzrokovati ozljede-razara tkivo. Jod se apsorbira kada dode u dodir sa kožom. Može uzrokovati teže ozljede oka. Pare joda koncentracije 0,57 ppm mogu se podnositi 5 min. bez iritacije ociju, a kod koncentracije od 1,63 ppm nadražuje oci nakon 2 min. Djelovanbja Kristalni J2 može uzrokovati trajne ozljede ociju. Gutanje J2 izaziva osjecaj pecenja i boli u ustima, grlu i želucu. Posljedice su jako povracanje, žed, diareja, groznica i smrt zbog oštecenja bubrega. Kronicno trovanje parama J2 malo je vjerojatno, jer su simptomi akutnog djelovanja vrlo teški.
100 : 100 OPASNOST OD POŽARA Jod ne gori, ali može reagirati burno sa mnogim reducirajucim tvarima i tako uzrokovati eksploziju i požar. STABILNOST – jod je stabilan pri normalnim okolnostima. No, burno reagira s acetilenom, amonijakom, amonij hidroksidom,sumporom,fosforom i nekim metalima(Sb,Fe) GAŠENJE POŽARA-požar spremnika s J2 gasi se uz potpunu zaštitnu opremu i zaštitu dišnih organa. OSOBNA ZAŠTITNA SREDSTVA Djelatnici moraju biti zašticeni od djelovanja para J2 zavisno o uvjetima rada.
101 : 101 PRVA POMOC - Nakon udisanja vecih koncentracija para joda unesrecenom treba dati umjetno disanje i kisik. Potrebno je hitno zvati lijecnika. Kožu onecišcenu jodom potrebno je prati tekucom mlakom vodom barem 20 min. Ako se i nakon toga vremena osjeca peckanje, treba zvati lijecnika. Kod kontaminacije ociju obavezno je oci ispirati 60 min., ili dok ne prestane iritacija, blagim mlazom mlake vode držeci kapak otvoren. Lijecnik je obvezatan. Nakon gutanja J2 ne smije se izazvati povracanje, potrebno je isprati usta vodom i dati unesrecenom da popije dosta vode( oko 300 ml). I ovdje treba zvati lijecnika
102 : 102

 

Add as Friend By :
Added On : 2 Years ago.
PowerPoint Presentation on kem shtet
Views 1114 | Favourite 1 | Total Upload :628022

Embed Code:

Flag as inappropriate


Related  Most Viewed



Free Powerpoint Templates



 



Free Medical PowerPoint Templates | Powerpoint Templates | Tags | Contact | About Us | Privacy | FAQ | Blog

© Slideworld